Prof. dr. sc.

Petar Korunić

Smokvica na Korčuli, 6. srpnja 1939. — Zagreb, 7. kolovoza 2018.

Hrvatski povjesničar, redoviti profesor povijesti Srednje i Jugoistočne Europe 1790.–1918. na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživao je hrvatsku povijest 19. stoljeća, fenomen nacije i nacionalnog identiteta, historijsku statistiku i povijest školstva.

Radovi u PDF-u
Petar Korunić drži predavanje za govornicom

Životopis

Petar Korunić u šetnji

Rođen je 6. srpnja 1939. u Smokvici na otoku Korčuli, nedaleko od uvale s lučicom Brna, o kojoj je rado govorio cijeloga života. Na Korčuli je stekao prva životna iskustva, a zatim je otišao u Zagreb, gdje je 1967. diplomirao povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu.

Nekoliko je godina radio kao gimnazijski nastavnik u Zagrebu, Drnišu i Hvaru. Godine 1971. zaposlio se kao asistent na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je proveo glavninu radnoga vijeka i prošao sve stupnjeve do redovitog profesora (1995.). Doktorirao je 1982. disertacijom o hrvatsko-slovenskim političkim odnosima u vrijeme oblikovanja jugoslavenske ideologije od 1848. do 1874.

Predavao je kolegije Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u 19. stoljeću (1790.–1918.) te, prema bolonjskom programu, Europske regije i hrvatska povijest u 19. stoljeću (1790.–1918.). Predavao je i na poslijediplomskim studijima Odsjeka za povijest i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Kao sveučilišni nastavnik bio je metodičan i zahtjevan, ali korektan i pravedan; generacije studenata pamte njegove tablice na ploči i popis ispitne literature od pedesetak naslova.

U mirovinu je otišao 1. listopada 2009. i svakodnevicu na fakultetu zamijenio svakodnevicom u čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva. Umro je u Zagrebu 7. kolovoza 2018. Bio je nositelj Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića.

„Profesor Korunić bio je marljiv stručnjak, autentični lučonoša muze Klio i poticajni humanist širokih pogleda.“

Znanstveno djelo

Petar Korunić na predstavljanju knjiga

Proučavao je mnoge probleme hrvatske povijesti 19. stoljeća: hrvatsko-slovenske, hrvatsko-srpske i hrvatsko-mađarske veze i odnose, jugoslavizam i federalizam, ideje i ideologije, hrvatske nacionalne programe, revoluciju 1848.–1849., fenomen nacije i etniciteta, pojavu i izgradnju moderne hrvatske nacije, početke moderne statistike u Hrvatskoj te povijest školstva u Hrvatskoj i Slavoniji. Bio je glavni istraživač više znanstveno-istraživačkih projekata.

Tumačio je da moderna nacija nije rezultat „buđenja nacionalne svijesti“, nego proizvod modernizacijskih procesa, te da moderne nacije nastaju i razvijaju se tijekom duge epohe moderne, od kraja 18. do kraja 20. stoljeća, a ne u srednjem vijeku. Zastupao je gledište da su se hrvatski narodnjaci već u ilirskom pokretu, a napose 1848.–1849., jasno opredijelili za hrvatski nacionalni program i preuređenje Habsburške Monarhije u srednjoeuropsku konfederaciju, a ne za južnoslavensku „nacionalnu“ državu. Godine 1848.–1849. vidio je kao trenutak nastanka osnovica građanskoga društva u Hrvatskoj, a modernu statistiku Habsburške Monarhije kao ključan izvor protiv mitova i stereotipa o narodnosti.

Važnije knjige

Arhivska istraživanja

Petar Korunić čita u naslonjaču među policama knjiga, s mačkom u krilu

U mirovini je nastavio višegodišnji obiman rad u arhivima. Istraživao je povijest školstva u Hrvatskoj i Habsburškoj Monarhiji, pojavu i razvoj moderne historijske statistike, popise stanovništva u hrvatskim pokrajinama, socijalni, ekonomski i kulturni položaj seljaka nakon 1848., visinu i strukturu njihova oporezivanja, veličinu posjeda i produktivnost te organizaciju zdravstva u 19. stoljeću.

Pronašao je i snimio golemu, većinom neistraženu povijesnu građu — desetke tisuća fotografija arhivskih dokumenata iz dvadesetak fondova u više arhiva:

  • o školstvu u Hrvatskoj i Slavoniji 1848.–1861. — preko 80 kutija građe iz više fondova;
  • popis stanovništva Hrvatske i Slavonije 1849. — deset opsežnih knjiga izvora;
  • popis stanovništva Hrvatske i Slavonije 1851. — preko 15.000 snimaka dokumenata;
  • dosad neobjavljene popise stanovništva Vojne krajine iz 1869. i 1872.;
  • tzv. Kukuljevićevu anketu iz 1850., izvanrednu etnografsku i statističku anketu, čije je prepisivanje organizirao;
  • građu o svim područjima života stanovništva Hrvatske i Slavonije 1848.–1861., koja svjedoči o modernizacijskim procesima, ali i o vrlo teškom stanju većine stanovništva.

Sustavno je prikupljao stare knjige, zbornike i enciklopedije iz 18. i 19. stoljeća o školstvu, privredi, stanovništvu, etnicitetu i nacijama — više od 10.000 svezaka namijenjenih Hrvatskom državnom arhivu. Iz tog je rada nastalo nekoliko tisuća stranica rukopisa o naseljima i stanovništvu hrvatskih pokrajina od 1750. do 1857.; posljednju knjigu toga djela uspio je vidjeti samo u prijelomu.

Radovi

Izbor knjiga i rasprava u PDF obliku. Potpuna bibliografija dostupna je u CROSBI-ju.

Knjige

  • 2006. Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet Knjiga I, Slavonski Brod 2006. · PDF 1,4 MB
    Sažetak

    Prolegomena kritičkoj raspravi o naciji. Umjesto da naciju traži u „nacionalnoj svijesti“ i osjećajima, autor je istražuje u stvarnim strukturama stanovništva — etničkim, kulturnim, jezičnim, obrazovnim, socijalnim i vjerskim — i tumači modernu naciju kao proizvod modernizacije od kraja 18. do kraja 20. stoljeća.

  • 2006. The Structuring of the Modern Croatian Nation: Nation and National Identity Zaključak knjige Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije, 2006. (engl.) · PDF 0,1 MB
    Sažetak

    Engleski sažetak knjige: problemi proučavanja nacije, odnos etnije i nacije te dva znanstvena modela, subjektivni i strukturni.

  • 2018. Naselja i stanovništvo hrvatskih pokrajina 1750.–1857. godine, svezak 1 FF press, Zagreb 2018. · PDF 4,4 MB
    Sažetak

    Prvi od dva sveska o naseljima i stanovništvu hrvatskih pokrajina od poimeničnoga popisa iz doba Marije Terezije 1746./1751. do prvoga modernog popisa 1857., utemeljen na arhivskim istraživanjima. Donosi izvore historijske demografije 18. i 19. stoljeća, etnografsku statistiku te popise stanovništva od 1746./1751. do 1841. godine.

  • 2018. Naselja i stanovništvo hrvatskih pokrajina 1750.–1857. godine, svezak 2 FF press, Zagreb 2018. · PDF 18,3 MB
    Sažetak

    Nastavak prvoga sveska: naselja i stanovništvo Hrvatske, Slavonije, Vojne krajine, Istre i Dalmacije 1846., 1851., 1854./1855. i 1857. godine, demografski gubici 1848.–1851., socijalne i ekonomske strukture stanovništva te etničke strukture u Habsburškoj Monarhiji.

  • 2019. Naselja i stanovništvo hrvatskih pokrajina 1828./1830. godine FF press, Zagreb 2019. · PDF 16,2 MB
    Sažetak

    Prvi cjeloviti brojčani popis stanovništva svih naselja hrvatskih pokrajina prije modernoga popisa 1857., prema vjerskoj identifikaciji. Popis iz 1828./1830. dotad je bio gotovo nepoznat u znanosti; njegov znatno opsežniji poimenični dio čuva se u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti.

Rasprave, članci i diskusije

  • 1981. Jugoslavenska ideja u hrvatskoj politici 1866.–1868. Rasprava, Zbornik Zavoda za povijesne znanosti JAZU 11, Zagreb 1981., 1–107 · PDF 4,9 MB
    Sažetak

    Jugoslavenska politika hrvatske Narodne stranke i njezini odnosi s Kneževinom Srbijom 1866.–1868., uz tajni zajednički program dogovoren sa srpskom vladom u travnju 1867. Nakon što je Srbija odustala od programa, narodnjaci se vraćaju zamisli o udruživanju južnoslavenskih naroda unutar Monarhije. U prilogu su objavljeni program i 20 dokumenata iz ostavštine M. Mrazovića.

  • 1996. Povjesničar koji ruši osnovna načela povijesne znanosti: u povodu knjige M. Brandta Život sa suvremenicima Diskusija, Radovi 29, Zagreb 1996. · PDF 3,1 MB
    Sažetak

    Kritika knjige M. Brandta Život sa suvremenicima: političke uspomene i svjetonazor (1996.). Autor drži da je riječ o političkim uspomenama, a ne o historiografskom tekstu, koje svojim optužbama dodatno produbljuju krizu povijesne struke, te zagovara autonomiju znanosti od politike.

  • 1997. Hrvatska državna ideja E. Kvaternika 1861. godine: program o organizaciji hrvatske države Izvorni znanstveni rad, Radovi 30, Zagreb 1997. · PDF 9,3 MB
    Sažetak

    Dio istraživanja hrvatske državnopravne tradicije: podrobna analiza nacionalno-političkoga programa koji je E. Kvaternik 1861. iznio na Hrvatskom saboru, prijedloga zakonskoga članka o državnopravnom odnosu Trojedne Kraljevine prema Austriji i Ugarskoj.

  • 1998. Hrvatski nacionalni program i društvene promjene za revolucije 1848.–1849. godine Radovi 31, Zagreb 1998. · PDF 0,3 MB
    Sažetak

    Osnove hrvatskoga nacionalnog programa utemeljenoga za revolucije 1848.–1849., koji su prihvatile sve nacionalne političke institucije i, prvi put u ime cijeloga naroda, Hrvatski sabor, te društvene promjene koje su ga omogućile. Fragment opsežnije rasprave.

  • 1998. Povijesna struka i kritika hrvatske historiografije danas Stručni rad, Radovi 31, Zagreb 1998., 167–179 · PDF 2,1 MB
    Sažetak

    Povodom kritika hrvatske historiografije koje su iznijeli S. Antoljak, N. Šetić, A. Buczynski i Z. Canjuga, autor raspravlja o problemima razvoja povijesne znanosti i o pojavama u povijesnoj struci koje produbljuju njezinu krizu.

  • 1999. Osnovice građanskog društva u Hrvatskoj za revolucije 1848.–1849. godine Izvorni znanstveni rad, Radovi 32–33, Zagreb 1999.–2000., 69–104 · PDF 5,5 MB
    Sažetak

    Osnovice građanskoga društva u hrvatskoj javnosti 1848.–1849.: građanske slobode, liberalna i demokratska načela, javnost i javno mnijenje, slobodni izbori, višestranački sustav i parlamentarizam. Na njima su preporoditelji utemeljili nacionalni program i moderni liberalni pokret; autor odbacuje tezu da se tada pojavio hrvatski nacionalizam kao nova vrijednost.

  • 1999. Odsjek za povijest i Hrvatski studiji: kriza povijesne struke se nastavlja Diskusija, Radovi 32–33, Zagreb 1999.–2000. · PDF 2,1 MB
    Sažetak

    Odgovor na ocjenu urednika Povijesnih priloga A. Buczynskoga da Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta predvodi „kampanju“ protiv Hrvatskih studija. Nastavak rasprave Povijesna struka i kritika hrvatske historiografije danas o razvoju povijesne znanosti, odnosu Odsjeka prema Hrvatskim studijima i krizi struke.

  • 2000. Fenomen nacije: porijeklo, integracija i razvoj Historijski zbornik 53, Zagreb 2000., 49–100 · PDF 0,4 MB
    Sažetak

    Porijeklo nacije, procesi njezine integracije i razvojne etape. Nacije nastaju tijekom duge epohe moderne i građanskoga društva, u procesima modernizacije koje pokreću prosvjetiteljstvo, industrijska revolucija i „građanske“ revolucije; na kraju autor raspravlja o porijeklu i integraciji hrvatske nacije.

  • 2000. Nacionalni identitet u djelu T. Smičiklasa — o podrijetlu Hrvata i hrvatskog naroda Izvorni znanstveni rad, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti ZPDZ HAZU 18, Zagreb 2000., 63–104 · PDF 1,8 MB
    Sažetak

    Hrvatski nacionalni identitet u djelu Tadije Smičiklasa i njegov utjecaj na suvremenike, a uz to identitet uopće, etnički i nacionalni identitet u Hrvatskoj u 19. stoljeću, podrijetlo i integracija hrvatske nacije te nacionalizam i ideologija. Prošireni referat sa skupa HAZU-a 1993. o 150. obljetnici Smičiklasova rođenja.

  • 2003. Nacija i nacionalni identitet Zgodovinski časopis 57, 2003., 163–208 · PDF 0,3 MB
    Sažetak

    Izgradnja nacije te etnički i nacionalni identitet kao znanstveni problem. Dio širih istraživanja o kulturnoj i etničkoj raznolikosti u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću, koja prema autoru moraju biti interdisciplinarna.

  • 2004. Nacija u srednjem vijeku Povijesni prilozi, Zagreb 2004. · PDF 0,3 MB
    Sažetak

    Polemika s tvrdnjom iz hrvatske historiografije da nacije i „nacionalni osjećaji“ postoje prije epohe moderne. Autor donosi znanstvene modele konstituiranja i transformacije etnosa i identiteta te upozorava da je istraživanje izgradnje hrvatske nacije još pod utjecajem mitova i stereotipa iz 19. stoljeća.

  • 2009. Jugoslavenska/južnoslavenska ideja: sudbina jedne enciklopedijske studije iz 1988. godine Rasprava, Scrinia Slavonica 9, Slavonski Brod 2009., 471–578 · PDF 1,4 MB
    Sažetak

    Enciklopedijska studija napisana 1988. za drugo izdanje Enciklopedije Jugoslavije i tada povučena, uz autorovo objašnjenje zašto. Autor zastupa gledište da su hrvatski narodnjaci prihvatili program preuređenja Habsburške Monarhije u srednjoeuropsku konfederaciju, a Srbija južnoslavensko-balkanski program, pa u 19. stoljeću nije bilo izgleda za njihovo pomirenje.

  • 2010. Početak moderne statistike u Hrvatskoj i Slavoniji od 1850. do 1857. godine Rasprava, Historijski zbornik 63, Zagreb 2010., 53–77 · PDF 0,8 MB
    Sažetak

    Zakonske, organizacijske i institucijske osnovice moderne statistike u Hrvatskoj i Slavoniji ne nastaju 1857., nego već 1850./1851.; bez njih ne bi bilo moguće provesti prvi moderni popis stanovništva 1857. Uz građu o „Popisu naroda“ 1849. i popisu stanovništva i stoke 1851.

  • 2010. Početak etnografske statistike u Habsburškoj monarhiji i Hrvatskoj: etnička identifikacija i etničke strukture stanovništva Rasprava, Historijski zbornik 63, Zagreb 2010., 5–51 · PDF 1,6 MB
    Sažetak

    Etnička identifikacija i etničke strukture stanovništva Habsburške Monarhije i hrvatskih pokrajina u 19. stoljeću, istražene na statističkim izvorima o masovnoj identifikaciji stanovništva, a ne samo na samoidentifikaciji elite. Rezultati ruše stereotipe o „nacionalnoj svijesti“ i „narodnosti“, ali i o demonizaciji Habsburške Monarhije.

  • Etnički i nacionalni identiteti u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću PDF 0,1 MB
    Sažetak

    Razlika između etničkoga i nacionalnog identiteta, razine na kojima ih treba istraživati (etnija i subetnija, društveni odnosi, ljudske interakcije) te nastanak modernih etničkih i nacionalnih identiteta u Hrvatskoj u procesima modernizacije od kraja 18. stoljeća.