Prof. dr. sc.
Petar Korunić
Smokvica na Korčuli, 6. srpnja 1939. — Zagreb, 7. kolovoza 2018.
Hrvatski povjesničar, redoviti profesor povijesti Srednje i Jugoistočne Europe 1790.–1918. na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Istraživao je hrvatsku povijest 19. stoljeća, fenomen nacije i nacionalnog identiteta, historijsku statistiku i povijest školstva.
Radovi u PDF-u
Životopis
Rođen je 6. srpnja 1939. u Smokvici na otoku Korčuli, nedaleko od uvale s lučicom Brna, o kojoj je rado govorio cijeloga života. Na Korčuli je stekao prva životna iskustva, a zatim je otišao u Zagreb, gdje je 1967. diplomirao povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu.
Nekoliko je godina radio kao gimnazijski nastavnik u Zagrebu, Drnišu i Hvaru. Godine 1971. zaposlio se kao asistent na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je proveo glavninu radnoga vijeka i prošao sve stupnjeve do redovitog profesora (1995.). Doktorirao je 1982. disertacijom o hrvatsko-slovenskim političkim odnosima u vrijeme oblikovanja jugoslavenske ideologije od 1848. do 1874.
Predavao je kolegije Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u 19. stoljeću (1790.–1918.) te, prema bolonjskom programu, Europske regije i hrvatska povijest u 19. stoljeću (1790.–1918.). Predavao je i na poslijediplomskim studijima Odsjeka za povijest i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Kao sveučilišni nastavnik bio je metodičan i zahtjevan, ali korektan i pravedan; generacije studenata pamte njegove tablice na ploči i popis ispitne literature od pedesetak naslova.
U mirovinu je otišao 1. listopada 2009. i svakodnevicu na fakultetu zamijenio svakodnevicom u čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva. Umro je u Zagrebu 7. kolovoza 2018. Bio je nositelj Reda Danice hrvatske s likom Antuna Radića.
„Profesor Korunić bio je marljiv stručnjak, autentični lučonoša muze Klio i poticajni humanist širokih pogleda.“
Znanstveno djelo
Proučavao je mnoge probleme hrvatske povijesti 19. stoljeća: hrvatsko-slovenske, hrvatsko-srpske i hrvatsko-mađarske veze i odnose, jugoslavizam i federalizam, ideje i ideologije, hrvatske nacionalne programe, revoluciju 1848.–1849., fenomen nacije i etniciteta, pojavu i izgradnju moderne hrvatske nacije, početke moderne statistike u Hrvatskoj te povijest školstva u Hrvatskoj i Slavoniji. Bio je glavni istraživač više znanstveno-istraživačkih projekata.
Tumačio je da moderna nacija nije rezultat „buđenja nacionalne svijesti“, nego proizvod modernizacijskih procesa, te da moderne nacije nastaju i razvijaju se tijekom duge epohe moderne, od kraja 18. do kraja 20. stoljeća, a ne u srednjem vijeku. Zastupao je gledište da su se hrvatski narodnjaci već u ilirskom pokretu, a napose 1848.–1849., jasno opredijelili za hrvatski nacionalni program i preuređenje Habsburške Monarhije u srednjoeuropsku konfederaciju, a ne za južnoslavensku „nacionalnu“ državu. Godine 1848.–1849. vidio je kao trenutak nastanka osnovica građanskoga društva u Hrvatskoj, a modernu statistiku Habsburške Monarhije kao ključan izvor protiv mitova i stereotipa o narodnosti.
Važnije knjige
- Jugoslavenska ideologija u hrvatskoj i slovenskoj politici: hrvatsko-slovenski politički odnosi 1848.–1870. 1986.
- Jugoslavizam i federalizam u hrvatskom nacionalnom preporodu 1835.–1875.: studija o političkoj teoriji i ideologiji 1989.
- Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: nacija i nacionalni identitet 2006.
- Naselja i stanovništvo hrvatskih pokrajina 1750.–1857. godine, sv. 1 i sv. 2 2018.
- Naselja i stanovništvo hrvatskih pokrajina 1828./1830. godine 2019.
Arhivska istraživanja
U mirovini je nastavio višegodišnji obiman rad u arhivima. Istraživao je povijest školstva u Hrvatskoj i Habsburškoj Monarhiji, pojavu i razvoj moderne historijske statistike, popise stanovništva u hrvatskim pokrajinama, socijalni, ekonomski i kulturni položaj seljaka nakon 1848., visinu i strukturu njihova oporezivanja, veličinu posjeda i produktivnost te organizaciju zdravstva u 19. stoljeću.
Pronašao je i snimio golemu, većinom neistraženu povijesnu građu — desetke tisuća fotografija arhivskih dokumenata iz dvadesetak fondova u više arhiva:
- o školstvu u Hrvatskoj i Slavoniji 1848.–1861. — preko 80 kutija građe iz više fondova;
- popis stanovništva Hrvatske i Slavonije 1849. — deset opsežnih knjiga izvora;
- popis stanovništva Hrvatske i Slavonije 1851. — preko 15.000 snimaka dokumenata;
- dosad neobjavljene popise stanovništva Vojne krajine iz 1869. i 1872.;
- tzv. Kukuljevićevu anketu iz 1850., izvanrednu etnografsku i statističku anketu, čije je prepisivanje organizirao;
- građu o svim područjima života stanovništva Hrvatske i Slavonije 1848.–1861., koja svjedoči o modernizacijskim procesima, ali i o vrlo teškom stanju većine stanovništva.
Sustavno je prikupljao stare knjige, zbornike i enciklopedije iz 18. i 19. stoljeća o školstvu, privredi, stanovništvu, etnicitetu i nacijama — više od 10.000 svezaka namijenjenih Hrvatskom državnom arhivu. Iz tog je rada nastalo nekoliko tisuća stranica rukopisa o naseljima i stanovništvu hrvatskih pokrajina od 1750. do 1857.; posljednju knjigu toga djela uspio je vidjeti samo u prijelomu.
Radovi
Izbor knjiga i rasprava u PDF obliku. Potpuna bibliografija dostupna je u CROSBI-ju.
Knjige
- 2006.
Rasprava o izgradnji moderne hrvatske nacije: Nacija i nacionalni identitet
Sažetak
Prolegomena kritičkoj raspravi o naciji. Umjesto da naciju traži u „nacionalnoj svijesti“ i osjećajima, autor je istražuje u stvarnim strukturama stanovništva — etničkim, kulturnim, jezičnim, obrazovnim, socijalnim i vjerskim — i tumači modernu naciju kao proizvod modernizacije od kraja 18. do kraja 20. stoljeća.
- 2006.
The Structuring of the Modern Croatian Nation: Nation and National Identity
Sažetak
Engleski sažetak knjige: problemi proučavanja nacije, odnos etnije i nacije te dva znanstvena modela, subjektivni i strukturni.
- 2018.
Naselja i stanovništvo hrvatskih pokrajina 1750.–1857. godine, svezak 1
Sažetak
Prvi od dva sveska o naseljima i stanovništvu hrvatskih pokrajina od poimeničnoga popisa iz doba Marije Terezije 1746./1751. do prvoga modernog popisa 1857., utemeljen na arhivskim istraživanjima. Donosi izvore historijske demografije 18. i 19. stoljeća, etnografsku statistiku te popise stanovništva od 1746./1751. do 1841. godine.
- 2018.
Naselja i stanovništvo hrvatskih pokrajina 1750.–1857. godine, svezak 2
Sažetak
Nastavak prvoga sveska: naselja i stanovništvo Hrvatske, Slavonije, Vojne krajine, Istre i Dalmacije 1846., 1851., 1854./1855. i 1857. godine, demografski gubici 1848.–1851., socijalne i ekonomske strukture stanovništva te etničke strukture u Habsburškoj Monarhiji.
- 2019.
Naselja i stanovništvo hrvatskih pokrajina 1828./1830. godine
Sažetak
Prvi cjeloviti brojčani popis stanovništva svih naselja hrvatskih pokrajina prije modernoga popisa 1857., prema vjerskoj identifikaciji. Popis iz 1828./1830. dotad je bio gotovo nepoznat u znanosti; njegov znatno opsežniji poimenični dio čuva se u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti.
Rasprave, članci i diskusije
- 1981.
Jugoslavenska ideja u hrvatskoj politici 1866.–1868.
Sažetak
Jugoslavenska politika hrvatske Narodne stranke i njezini odnosi s Kneževinom Srbijom 1866.–1868., uz tajni zajednički program dogovoren sa srpskom vladom u travnju 1867. Nakon što je Srbija odustala od programa, narodnjaci se vraćaju zamisli o udruživanju južnoslavenskih naroda unutar Monarhije. U prilogu su objavljeni program i 20 dokumenata iz ostavštine M. Mrazovića.
- 1996.
Povjesničar koji ruši osnovna načela povijesne znanosti: u povodu knjige M. Brandta Život sa suvremenicima
Sažetak
Kritika knjige M. Brandta Život sa suvremenicima: političke uspomene i svjetonazor (1996.). Autor drži da je riječ o političkim uspomenama, a ne o historiografskom tekstu, koje svojim optužbama dodatno produbljuju krizu povijesne struke, te zagovara autonomiju znanosti od politike.
- 1997.
Hrvatska državna ideja E. Kvaternika 1861. godine: program o organizaciji hrvatske države
Sažetak
Dio istraživanja hrvatske državnopravne tradicije: podrobna analiza nacionalno-političkoga programa koji je E. Kvaternik 1861. iznio na Hrvatskom saboru, prijedloga zakonskoga članka o državnopravnom odnosu Trojedne Kraljevine prema Austriji i Ugarskoj.
- 1998.
Hrvatski nacionalni program i društvene promjene za revolucije 1848.–1849. godine
Sažetak
Osnove hrvatskoga nacionalnog programa utemeljenoga za revolucije 1848.–1849., koji su prihvatile sve nacionalne političke institucije i, prvi put u ime cijeloga naroda, Hrvatski sabor, te društvene promjene koje su ga omogućile. Fragment opsežnije rasprave.
- 1998.
Povijesna struka i kritika hrvatske historiografije danas
Sažetak
Povodom kritika hrvatske historiografije koje su iznijeli S. Antoljak, N. Šetić, A. Buczynski i Z. Canjuga, autor raspravlja o problemima razvoja povijesne znanosti i o pojavama u povijesnoj struci koje produbljuju njezinu krizu.
- 1999.
Osnovice građanskog društva u Hrvatskoj za revolucije 1848.–1849. godine
Sažetak
Osnovice građanskoga društva u hrvatskoj javnosti 1848.–1849.: građanske slobode, liberalna i demokratska načela, javnost i javno mnijenje, slobodni izbori, višestranački sustav i parlamentarizam. Na njima su preporoditelji utemeljili nacionalni program i moderni liberalni pokret; autor odbacuje tezu da se tada pojavio hrvatski nacionalizam kao nova vrijednost.
- 1999.
Odsjek za povijest i Hrvatski studiji: kriza povijesne struke se nastavlja
Sažetak
Odgovor na ocjenu urednika Povijesnih priloga A. Buczynskoga da Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta predvodi „kampanju“ protiv Hrvatskih studija. Nastavak rasprave Povijesna struka i kritika hrvatske historiografije danas o razvoju povijesne znanosti, odnosu Odsjeka prema Hrvatskim studijima i krizi struke.
- 2000.
Fenomen nacije: porijeklo, integracija i razvoj
Sažetak
Porijeklo nacije, procesi njezine integracije i razvojne etape. Nacije nastaju tijekom duge epohe moderne i građanskoga društva, u procesima modernizacije koje pokreću prosvjetiteljstvo, industrijska revolucija i „građanske“ revolucije; na kraju autor raspravlja o porijeklu i integraciji hrvatske nacije.
- 2000.
Nacionalni identitet u djelu T. Smičiklasa — o podrijetlu Hrvata i hrvatskog naroda
Sažetak
Hrvatski nacionalni identitet u djelu Tadije Smičiklasa i njegov utjecaj na suvremenike, a uz to identitet uopće, etnički i nacionalni identitet u Hrvatskoj u 19. stoljeću, podrijetlo i integracija hrvatske nacije te nacionalizam i ideologija. Prošireni referat sa skupa HAZU-a 1993. o 150. obljetnici Smičiklasova rođenja.
- 2003.
Nacija i nacionalni identitet
Sažetak
Izgradnja nacije te etnički i nacionalni identitet kao znanstveni problem. Dio širih istraživanja o kulturnoj i etničkoj raznolikosti u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću, koja prema autoru moraju biti interdisciplinarna.
- 2004.
Nacija u srednjem vijeku
Sažetak
Polemika s tvrdnjom iz hrvatske historiografije da nacije i „nacionalni osjećaji“ postoje prije epohe moderne. Autor donosi znanstvene modele konstituiranja i transformacije etnosa i identiteta te upozorava da je istraživanje izgradnje hrvatske nacije još pod utjecajem mitova i stereotipa iz 19. stoljeća.
- 2009.
Jugoslavenska/južnoslavenska ideja: sudbina jedne enciklopedijske studije iz 1988. godine
Sažetak
Enciklopedijska studija napisana 1988. za drugo izdanje Enciklopedije Jugoslavije i tada povučena, uz autorovo objašnjenje zašto. Autor zastupa gledište da su hrvatski narodnjaci prihvatili program preuređenja Habsburške Monarhije u srednjoeuropsku konfederaciju, a Srbija južnoslavensko-balkanski program, pa u 19. stoljeću nije bilo izgleda za njihovo pomirenje.
- 2010.
Početak moderne statistike u Hrvatskoj i Slavoniji od 1850. do 1857. godine
Sažetak
Zakonske, organizacijske i institucijske osnovice moderne statistike u Hrvatskoj i Slavoniji ne nastaju 1857., nego već 1850./1851.; bez njih ne bi bilo moguće provesti prvi moderni popis stanovništva 1857. Uz građu o „Popisu naroda“ 1849. i popisu stanovništva i stoke 1851.
- 2010.
Početak etnografske statistike u Habsburškoj monarhiji i Hrvatskoj: etnička identifikacija i etničke strukture stanovništva
Sažetak
Etnička identifikacija i etničke strukture stanovništva Habsburške Monarhije i hrvatskih pokrajina u 19. stoljeću, istražene na statističkim izvorima o masovnoj identifikaciji stanovništva, a ne samo na samoidentifikaciji elite. Rezultati ruše stereotipe o „nacionalnoj svijesti“ i „narodnosti“, ali i o demonizaciji Habsburške Monarhije.
-
Etnički i nacionalni identiteti u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću
Sažetak
Razlika između etničkoga i nacionalnog identiteta, razine na kojima ih treba istraživati (etnija i subetnija, društveni odnosi, ljudske interakcije) te nastanak modernih etničkih i nacionalnih identiteta u Hrvatskoj u procesima modernizacije od kraja 18. stoljeća.