Prof. Korunic

 

Prof. dr. sc. Petar Korunić u mirovini je od 01.10.2009. godine. Bio je redovni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavao je Povijest Srednje i Jugoistočne Europe od 1790. do 1918. godine, te Europske regije hrvatske povijesti od 1790. do 1918. godine. Predavao je i na poslijediplomskim studijima na tom Odsjeku za povijest i na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Preminuo je 07. kolovoza 2018.

Proučavao je mnoge probleme iz hrvatske povijesti 19. stoljeća: hrvatsko-slovenske, hrvatsko-srpske i hrvatsko-mađarske veze i odnose, fenomen ideja i ideologija, hrvatske nacionalne programe, više problema iz hrvatske povijesti za revolucije 1848-49. godine, fenomen nacije i etniciteta uopće, pojavu i izgradnju moderne hrvatske nacije, pojavu i razvoj moderne statistike u Hrvatskoj, povijest školstva u Hrvatskoj i Slavoniji itd. O tome je napisao više knjiga i brojne radove u časopisima i zbornicima.

Bio je glavni istraživač više znanstveno-istraživačkih projekata. Nastavio je višegodišnji obimni rad u arhivima na ovim temama iz hrvatske povijesti 19. stoljeća, na istraživanju:

  • povijesti školstva u Hrvatskoj i u Habsburškoj monarhiji,
  • pojave i razvoja moderne historijske statistike u hrvatskim pokrajinama,
  • više popisa stanovništva u hrvatskim pokrajinama, napose od 1848. godine dalje,
  • socijalnog i ekonomskog i kulturnog položaja seljaka od 1848. godine dalje,
  • visine i strukture poreza i oporezivanja seljaka, te veličine njihovih posjeda i produktivnosti,
  • položaja i organizacija zdravstva u hrvatskim pokrajinama u 19. stoljeću, itd.

Pronašao je i snimio ovu povijesnu građu koju će, u suradnji s drugima, objaviti:

  • O školstvu u Hrvatskoj i Slavoniji od 1848. do 1861. godine
    • Preko 80 kutija izvanredne građe o tom školstvu iz više fondova.
  • O školstvu u hrvatskom pokrajinama i u Habsburškoj monarhiji uopće u 19. stoljeću pronašao je i snimio golemu građu u više arhiva.
  • Popis stanovništva u Hrvatskoj i Slavoniji 1849. godine.
    • Riječ je 10 opsežnih knjiga izvora o tom popisu.
  • Popis stanovništva u Hrvatskoj i Slavoniji 1851. godine.
    • Preko 15.000 snimaka dokumenata iz više fondova.
    • Taj će popis objaviti u dvije opsežne knjige.
  • Popise stanovništva Vojne krajine iz 1869. i 1872. godine.
    • Ti popisi do sada nisu objavljeni.
  • Pronašao je i organizirao prepisivanje tzv. Kukuljevićeve anketa iz 1850. godine.
    • Riječ je o izvanrednoj etnografskoj i statističkoj anketi.
  • Pronašao je golemu građu, koja se čuva u više arhiva i više fondova, iz razdoblja od 1848. do 1861. godine, o svim područjima života stanovništva u Hrvatskoj i Slavoniji, koja ukazuje ne samo modernizacijske procese, nego svjedoči i o vrlo teškom ekonomskom i socijalnom i kulturnom stanju većine stanovništva.
    • Nastoji potaći određene institucije (Institute i Arhive) i organizirati (putem dugoročnih projekata) sustavno objavljivanje tih vrijednih dokumenata.
    • Velika većina te građe, koja se čuva u 20-tak fondova, u više arhiva, nije istražena niti je poznata javnosti. Istražena su, selektivno, tek 3-4 fonda.

Nastavio je sustavno prikupljati stare knjige, zbornike i enciklopedije iz 18. i 19. stoljeća o školstvu, privredi, stanovništvu, etnicitetu, nacijama, kulturi itd. Do sada je pribavio preko 10.000 takvih knjiga koje će pohraniti u Hrvatskom državnom arhivu.

Piše i završava ove knjige:

  • Drugu knjigu o izgradnji moderne hrvatske nacije, u dva toma, o statistici i geografiji narodnosti u hrvatskim pokrajinama od 1790. do 1918. godine;
    • knjigu piše na temelju brojnih nepoznatih povijesnih izvora.
  • Osnovice moderne nacije i modernog društva u Hrvatskoj 1848-1861. godine;
    • Opsežna knjiga o počecima razvoja moderne nacije i modernog društva.
  • Školstvo u Hrvatskoj 1848-1861. godine.
  • Nastavio je raditi na sintezi hrvatske povijesti u Novom vijeku.

Ovdje donosi neke radove o tome:

 

Ključne riječi: narod, hrvatski narod, Hrvatska, hrvatska država, nacija, hrvatska nacija, integracija nacije, etnos, etnija, etnička zajednica, etnicitet, nacionalizam, hrvatski nacionalizam, identitet, nacionalni identitet, hrvatski nacionalni program, društvo, moderno društvo, građansko društvo.

Keywords: people, Croatian people, Croatia, Republic of Croatia, nation, Croatian nation, national integration, ethnicity, ethnic group, nationalism, Croatian nationalism, identity, national identity, Croatian national program, society, modern society, civil society.